Potrošačko
društvo Europe utječe u velikoj mjeri na nacionalne ekonomije
pojedenih zemalja, kao i na globalnu europsku i svjetsku ekonomiju.
Padom
socijalističkog sistema te uvođenjem tržišnoga kapitalizma došlo
je do eksplozije manjih ili većih prodavaonica i prodajnih centara u
svim postsocijalističkim zemljama. Disciplinirani "socijalistički"
potrošač našao se u jednoj sasvim novoj situaciji. Izobilje
proizvoda, sezonskog i ne sezonskog voća, svih vrsta mesa, kozmetike
i proizvoda za održavanje higijene promijenili su način
razmišljanja i ponašanja bivšeg "socijalističkog"
potrošača.
Danas
postoji fenomen "zbunjenog potrošača", odnosno potrošača
koji od 30 različitih vrsta jogurta i drugih mnogobrojnih ponuđenih
proizvoda ima problem izbora, odnosno odluke koji proizvod da kupi.
Prosječni
potrošač također misli da kupovinom proizvoda "pomaže
ekonomiju". Samo jednim djelom to odgovara stvarnosti. Ako se
proizvodi ne kupuju, onda ih nema potrebe ni proizvoditi. To je
temelj trgovine, a samim tim i ekonomije.
Međutim
pretjerana proizvodnja funkcionira toliko dugo, koliko dugo imamo
dovoljno sirovina za proizvodnju.
Veliki
problem proizvodnje, a samim tim i potrošnje je da mi pretjerano
koristimo resurse, odnosno sirovine.
U
Njemačkoj je bio fenomen kod pojačane potrošnje BIO benzina da je
došlo do nestašice žitarica u pojedinim siromašnim zemljama koje
su iz "hrane" proizvodile gorivo, te ga prodavale u Europi.
Taj ECO benzin (E 10) je bio nešto jeftiniji, te stoga izazvao na
početku prodaje interes potrošača. Međutim kada se pojavila glad
u zemljama koje su taj benzin eksploatirale, došlo je do niza
protesta humanitarnih organizacija i medija. Nakon što su njemački
potrošači bojkotirali kupovinu ECO benzina (E 10) tržište
žitaricama se ponovo stabiliziralo.
Fenomen
koji je moderno potrošačko društvo izazvalo je da se proizvodi
daleko više od onoga nego što se može potrošiti. Samim tim
pojavile su se slijedeće negativne popratne pojave:
- namjerno bacanje i uništavanje prehrambenih proizvoda kako bi održali visoku tržišnu cijenu istih
- individualno bacanje hrane iz nepoznavanja roka valjanosti prehrambenih proizvoda
- izgladnjivanje stanovništva siromašnih zemalja
- uništenje zemljišnih površina sađenjem monokultura, te kultura za proizvodnju ECO dizela ili ECO benzina
- uništenje ogromne količine pitke vode u prekomjernoj proizvodnji
- uništenje zdravlja potrošača jer se konzumira meso, voće i povrće iz masovnog i neekološkog uzgoja, što direktno dovodi do tzv. civilizacijskih bolesti koje su našim djedovima i bakama bile nepoznate (dijabetes kod male djece i povećana masnoća u krvi itd.)
Zaključno
bi želio iznijeti da najviše od "potrošačkoga društva"
profitiraju tvrtke i koncerni koji proizvode hranu, velike tvornice
za preradu i konzerviranje hrane, veliki prodajni lanci i banke, a
najmanje potrošač.
Trebalo
bi se polako okrenuti u pravcu "inteligentnog potrošača",
koji kupuje samo potrebne stvari, odnosno kupuje u skladu sa svojim
potrebama. Već sam napomenuo da ako nastavimo živjeti "ovako"
kao do sada, tada trebamo 4 zemaljske kugle, a kao što svi znamo
imamo samo jednu.
Naša
civilizacija ovisna je o nafti, mineralu "rijetka zemlja" i
fosfatima. Taj zaključak objavio je "Club of Rome" na
održanom sastanku 06.06.2013 u Berlinu koji je zabilježen u
izvješću "Opustošeni planet".
Znanstvenici
su na sastanku upozorili na ubrzano smanjenje resursa, te uništavanju
ekosistema.
Talijanski
autor i kemičar Udo Bardi u Berlinu je rekao: "Uskoro ćemo
investirati više energije u bušotine nafte i plina, nego
eksploatacijom dobijemo. Resursi su postali rijetki, mora se bušiti
sve dublje, te primjenjivati skupa tehnologija. Mi stvaramo jedan
drugi planet, planet opustošenih resursa i sasvim promijenjene
klime".
Na
sastanku je također zaključeno da nestankom fosilnih goriva naša
civilizacija se može vratiti u agrarno društvo.
Prelaskom
sa socijalističkog samoupravljanja u demokratsko društvo Republika
Hrvatska je uvela tržišnu ekonomiju. Samim time stvorilo se pogodno
tlo za dolazak velikih europskih prodajnih lanaca. Odjednom su
preplavili gotovo cijelu Hrvatsku njemački, austrijski i talijanski
prodajni lanci. S vremenom su se etablirali i neki domaći prodajni
centri, najveći među njima Konzum. Vrlo brzo svi proizvodi koje
možemo kupiti u Njemačkoj bili su dostupni i u prodajnim lancima u
Republici Hrvatskoj (Aldi, Lidl, Kaufland, DM, Baumarkt).
Hrvatski
potrošač se u vrlo kratkom vremenu našao u sasvim jednoj novoj
situaciji, situaciji velikog izbora. Međutim proizvodi koji se nude
na hrvatskom tržištu različitih su cijena, kvalitete, zemlje
uvoza i različitog roka upotrebe.
U
Republici Hrvatskoj je osnovana 15.01.1998 "Hrvatska udruga za
zaštitu potrošača". To je bila prva osnovana udruga u našoj
zemlji. Nakon toga osnovane su Udruge za zaštitu potrošača po
većim hrvatskim gradovima.
U
većini tih udruga potrošač može dobiti savjetovanje iz područja:
elektroopskrbe, vodoopskrbe, telekomunikacija, robnog prometa,
financija i zdravstva.
Potrošač
ima mogućnost uložiti pritužbu slijedećim tijelima:
- Povjerenstvu za reklamaciju
- Državnom inspektoratu
- Sanitarnoj inspekciji
- Sudu časti
Većina
Udruga ima na svojoj WEB stranici i obrazac za pritužbe, kojima se
potrošač može koristiti.
Potrošača
u Republici Hrvatskoj osim Udruga za zaštitu potrošača štiti i
zakon. Sabor Republike Hrvatske donio je 13.07.2007 na temelju članka
88 Ustava RH "Zakon o zaštiti potrošača (NN br. 79/07,
125/07, 75/09 i 79/09)".
Opasnosti
kojima su vrlo često izloženi potrošači u Republici Hrvatskoj su
ponude različitih telekomunikacijskih proizvoda, te ponude proizvoda
za poboljšanje zdravlja (kreme, dodaci hrani, sredstva za
mršavljenje, zdrav san itd.). Pored toga potrošač je izložen
intenzivnom telefonskom marketingu, te pozivima na različite
prezentacije.
Potrošač
u Republici Hrvatskoj ima zakonsko pravo na podnošenje žalbe i
pritužbe. Na taj način ne samo da se štite prava potrošača, već
se i tjera tvrtke i koncerne na ispravan i zakonski reguliran rad.
Jedino ako se ne žalimo tada smo kao potrošači zaista
"nezaštićeni"!
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen
Katić
Nema komentara:
Objavi komentar