"Pokolj u Bleiburgu je ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kojeg je počinila Jugoslavenska armija. Početak ove tragedije dogodio se 15. svibnja 1945. kada su se Hrvatska vojska i civili počeli povlačiti (vidi članak svibanjska katastrofa) prema Britanskoj vojsci kod Bleiburga u austrijskog pokrajini Koruškoj.
Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju oružanih snaga NDH i naredili da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Desetak tisuća zarobljenika Britanci su privremeno smjestili u logor što su ga bili osnovali u mjestu Viktringu: međutim su i oni poslije predani Jugoslavenskoj armiji (JA) i skoro svi pobijeni.
Prema izvještaju štaba 12. divizije JA sačinjenom odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 "neprijateljskih vojnika", a njih 27 (ne 27 tisuća: 27 vojnika) je ubijeno.
Prema kazivanju partizanskih časnika koji su sudjelovali u događajima na Bleiburgu i koje zapisuje slovenski književnik France Strle u svojoj knjizi iz 1977. godine, međutim, na dio "neprijatelja" koji u 20 - minutnom roku koji su im ostavili Britanci nisu istaknuli bijele zastave - a koje se "neprijateljsko" ljudstvo u velikoj masi nalazilo ispod brežuljaka koje su zaposjeli partizani, otvorena je iz mitraljeza vatra u trajanju od 15 do 20 minuta; očevici nazivaju rezultat te mitraljeske paljbe "masakrom". Podatke o broju žrtava tog masakra Strle ne iznosi.
Milan Basta - tada politički komesar 51. vojvođanske divizije (inače podrijetlom s područja Like, gdje je 1941. godine bio pristupio partizanima) i sudionik pregovora o predaji na Bleiburgu - piše 1980. godine o "predaji 100.000 Pavelićevih vojnika"; još oko 20.000 vojnika NDH da se predalo na drugim mjestima.
O ubijanju zarobljenih "Pavelićevih vojnika" Basta ne govori baš ništa: on doduše u svojoj knjizii koja se u prvom redu bavi završnim operacijama u travnju i svibnju 1945. godine na čak 89 mjesta koristi on riječ "pokolj" - ali svaki pojedini put govoreći o zločinima koje su ranije tijekom ratnih godina činili "Pavelićevi vojnici".
Zato se imenom Bleiburški pokolj označavaju svi ti pokolji zarobljenika, bez obzira gdje se dogodili. Većina zarobljenika ubijena je na marševima kroz Jugoslaviju i u zarobljeničkim logorima tijekom sljedećih mjeseci. To je u hrvatskoj iseljeničkoj literaturi nazvano Križni put (ponekad u množini, Križni putevi), pa je danas izraz u općoj uporabi u Hrvatskoj (vidi članak Križni put (1945.))."
Gornji citirani tekst preuzet je sa slijeceg linka:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pokolj_u_Bleiburgu
Organizirani odlazak na obiljezavanje 72. OBLJETNICE BLEIBURSKE TRAGEDIJE iz Stuttgarta preuzela je i ove godine tvrtka Lubina Busfahrten GmbH!
Prosle godine tvrtka je organizirala tri autobusa te prevezla oko 150 putnika do Bleiburga i natrag. Ove godine ce se vjerovatno broj posjetioca i povecati.
Cijena povratne karte iznosi 50 €. Potrebno je na vrijeme izvrsiti rezervaciju da gospodin Lubina moze organizirati dovoljan broj autobusa za prijevoz.
Svi zainteresirani iz Stuttgarta te uze i sire okolice za daljnje informacije i rezervaciju mjesta mogu se obratiti direktno na mobitel gospodinu Lubini pod broj:
0049 172 / 72 20 685
Lijep pozdrav i do sutrasnjeg vidjenja u Bleiburgu!
P.S. par slika od proslogodisnje komemoracije mozete vidjeti pod slijedecim linkom:
Nema komentara:
Objavi komentar