INDIKATOR – "UJEDNAČENA NASELJENOST"!

Mjeri se po broju doseljenih i iseljenih stanovnika u određenom vremenskom periodu na 1.000 stanovnika, odnosno migracijskim saldom.

Doseljavanje koje je veće od iseljavanja u nekome gradu ili regiji govori o „atraktivnosti za život i rad“ u tom području. Ljudi su se uvijek iz siromašnih krajeva iseljavali i naseljavali se u područja u kojima je bila razvijena industrija ili poljoprivreda. Oduvijek se išlo "trbuhom za kruhom". Ta tendencija je i danas izražena u našoj zemlji. Posebno ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju otvorila su se vrata novom egzodusu hrvatskog naroda.

U Saveznoj Republici Njemačkoj dvije pokrajine u kojima prednjači doseljavanje nad iseljavanjem su Bayern i Baden-Württemberg (obadvije imaju pozitivan migracijski saldo). To su dvije industrijski najrazvijenije njemačke pokrajine s niskom nezaposlenošću.

Grad Štutgart se često naziva "Eldoradom za inženjere". Međutim taj grad nije atraktivan samo za zapošljavanje inženjera već i za sve druge struke i profile. Gotovo iz cijele Njemačke, ali i iz drugih zemalja na kraće ili duže vrijeme ljudi se doseljavaju u Štutgart u potrazi za poslom.

Migracija stanovništva i doseljavanje nije uvijek uvjetovana ekonomskim faktorima. Današnje migracije stanovništva posebice Afrike i Azije u pravcu Europe su pored ekonomskih faktora inicirane ratovima i ekološkim pustošenjem tih kontinenata.

Sličnost gradu Štutgartu u području migracija pokazuje glavni grad Republike Hrvatske – Zagreb.

Zagreb je zbog svoje ekonomske, kulturne, obrazovne i sportske ponude mamac mnogim građanima naše, ali i drugih zemalja. Zagreb ima pozitivan migracijski saldo, odnosno veći broj stanovnika se useli nego šta se iseli iz njega.

Međutim održivi razvoj podrazumijeva ujednačenu naseljenost, a to znači da je broj useljenja u blagome porastu na odnos broja iseljenja.

U gradovima gdje imamo intenzivno useljavanje, a jedva iseljavanje stanovništva ne može se govoriti o održivom razvoju grada ili regije. Neprestano useljavanje povlači sa sobom i rizik od stvaranja sirotinjskih četvrti i slum-ova. Takav prenaseljeni grad naziva se "Megacity" koji ima u pravilu više od 10 milijuna stanovnika. Danas u svijetu postoji preko 30 megacities, a od njih 20 ih se nalazi na azijskom i južno-američkom kontinentu.

Slijedeća tabela pokazuje najveće od njih:

1	Tokyo	Japan	Asia	37,900,000
2	Delhi	India	Asia	26,580,000
3	Seoul	South Korea	Asia	26,100,000
4	Shanghai	China	Asia	25,400,000
5	Mumbai	India	Asia	23,920,000
6	Mexico City	Mexico	North America	22,200,000
7	Beijing	China	Asia	21,650,000
8	Sao Paulo	Brazil	South America	21,390,000
9	Jakarta	Indonesia	Asia	20,500,000
10	New York City	United States	North America	20,300,000
11	Karachi	Pakistan	Asia	20,290,000
12	Osaka	Japan	Asia	20,260,000
13	Manila	Philippines	Asia	20,040,000
14	Cairo	Egypt	Africa	18,810,000
15	Dhaka	Bangladesh	Asia	18,250,000
16	Los Angeles	United States	North America	17,900,000
17	Moscow	Russia	Europe	16,900,000
18	Buenos Aires	Argentina	South America	16,500,000
19	Kolkata	India	Asia	16,240,000
20	London	United Kingdom	Europe	15,800,000
21	Bangkok	Thailand	Asia	15,350,000
22	Lagos	Nigeria	Africa	15,210,000
23	Istanbul	Turkey	Europe/Asia	14,800,000
24	Rio de Janeiro	Brazil	South America	14,500,000
25	Tehran	Iran	Asia	13,700,000
26	Guangzhou	China	Asia	12,700,000
27	Kinshasa	Democratic Republic of Congo	Africa	12,500,000
28	Shenzhen	China	Asia	12,250,000
29	Lahore	Pakistan	Asia	11,580,000
30	Rhine-Ruhr	Germany	Europe	11,350,000
31	Tianjin	China	Asia	11,000,000
32	Bengaluru	India	Asia	10,820,000
33	Paris	France	Europe	10,770,000
34	Chennai	India	Asia	10,350,000
35	Hyderabad	India	Asia	10,100,000

http://en.wikipedia.org/wiki/Megacity

U Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Hrvatskoj ne postoje gradovi sa više od 10 milijuna stanovnika. Samim time je izbjegnuta mogućnost stvaranja velikih sirotinjskih četvrti i slum-ova. Bez obzira na to treba se voditi posebna pažnja o „indikatoru – ujednačene naseljenosti“ te osigurati dugoročnu održivu perspektivu za život i rad stanovništva Štutgarta, Zagreba, ali i svih drugih manjih gradova.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

Dražen Katić