http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/672-osam-desetljeca-casopisa-klasje-nasih-ravni#.V488ScZJKos.facebook
"Časopis Klasje naših ravni obnovljen je kao glasilo Ogranka Matice hrvatske u Subotici 1996. godine. Pokrenut je 1935. godine na poticaj biskupa Lajče Budanovića i mons. Blaška Rajića, u svojstvu književnog glasila Subotičke matice. Tematski broj časopisa„Klasje naših ravni“, u povodu 80. obljetnice od objavljivanja njegovog prvog broja i prvoga sveska 1935. godine, bit će prikazan u petak, 4. ožujka, u Gradskoj knjižnici Subotica, s početkom u 19 sati.Klasje naših ravni kao hrvatski integrativni čimbenik izvan prostora države u kojoj izlazi
U svome izlaganju želim upozoriti na onaj dio članaka i priloga u Klasju naših ravni koji se tiču hrvatskih nacionalnih manjina u susjednim državama, osim Srbije. Urednik Klasja naših ravni ispravno je postupio kada je stranice časopisa koji uređuje otvorio temama i autorima iz drugih hrvatskih manjinskih sredina. Kako u većini tih sredina ne postoje slična književna glasila ovim je autorima pružena mogućnost javnoga djelovanja i izvan prostora svoje matične sredine.
Prilažemo popis takvih autora i naslova njihovih tema u Klasju naših ravni tijekom posljednjega desetljeća:
1.ALFIREVIĆ,FRANO, Boka, 1.-2., 2006., 27.-36.
2.ANDREACI, Povelja o podizanju crkve sv. Marije i sv. Tripuna u Kotoru
3.BENČIĆ, NIKOLA, Lirika gradišćanskih Hrvata, 1.-2., 2009., 3.-16.
4.BENČIĆ, NIKOLA, Izbor iz lirike gradišćanskih Hrvata, 1.-2., 2009.,
5.BLAŽETIN, STJEPAN, Porcija besmisla – zb(i)rka, 3.-4., 2003., 22.-25.
6. BLAŽETIN, STJEPAN, O knjizi Janje Prodan «Dijalogom kroz stoljeća», 7.-8., 2009., 68.-70.
7. BRGULJAN, VLADIMIR, «Stihove praveći kao stari zlatari» – Izbor iz poezije Boke Kotorske, 1.-2., 2005., 63.-72.
8.BRGULJAN, VLADIMIR, Izbor iz hrvatske proze Boke kotorske, 1,-2., 2006., 4.
9.FRANKOVIĆ, ĐURO, Prepiska između Gustava Krkleca i ZoltánaCsuke, 7.-8., 2005., 70.
10. FRANKOVIĆ, ĐURO, Iz blagovaonice Nikole Zrinskog u Sigetu, 7.-8., 2005., 87.-96.
11. FRANKOVIĆ, ĐURO, Motiv Isusove krvi u molitvicama poglavito mađarskih Hrvata, 5.-6., 2006., 64.-95.
12. FRANKOVIĆ, ĐURO, Arborvitae doseže do neba, Pjesništvo Marije Gregeš, 7.-8., 2006., 51.-53.
13. FRANKOVIĆ, ĐURO, Začetnik dramske književnosti u bačkih Hrvata, Ivan Petreš (1876.-1937.), 7.-8., 2006., 54.-57.
14. FRANKOVIĆ, ĐURO, Sveci zaštitnici vinogradara poglavito u mađarskih Hrvata, 7.-8., 2006., 67.-89.
15.FRANKOVIĆ, ĐURO, Kult predaka u mađarskih Hrvata, 9.-10., 2006., 98.-101.
16.FRANKOVIĆ, ĐURO, Suradnja pečuškog i osječkog kazališta, 11.-12., 2007., 98.-102.
17.FRANKOVIĆ, ĐURO, Ilirska čitaonica u Pečuhu, 1.-2., 2008., 59.-61.
18. FRANKOVIĆ, ĐURO, Prilike nakon II. svjetskog rata u djelima Antuna Karagića, 5.-6., 2008., 78.-87.
19. FRANKOVIĆ, ĐURO, Revolucija 1848. u hrvatskim popijevkama, 7.-8., 2008., 75.-81.
20. FRANKOVIĆ, ĐURO, Zaboravljeni budimski kalendar slovinski … iz 18. stoljeća, 11.-12., 2008., 105.-107.
21.FRANKOVIĆ, ĐURO, Pakao, 7.-8., 2009., 85.-86.
22. FRANKOVIĆ, ĐURO, Časopisi Hrvata u Mađarskoj – Pečuški/Pécsi horizont, 11.-12., 2009., 28.-31.
23.FRANKOVIĆ, ĐURO, Sv. Nikola Velesova epikleza, 11.-12., 2009., 76.-95.
24. FRANKOVIĆ, ĐURO, Po Božiću, Ime Isusovo (2. siječnja) u mađarskih Hrvata, 1.-2., 2010., 84.-96.
25.FRANKOVIĆ, ĐURO, Predstave o Raju, poglavito o Vyreju / Vireju u mađarskih Hrvata, 5.-6., 2010., 94.-104.
26.GRGUREVIĆ, TOMISLAV, U Prčanju pokraj mora, 1.-2., 2006., 57.-59.
27.HAJSAN, ROBERT, Književni časopisi Hrvata u Austriji, 11.-12., 2009., 19.-24.
28.LUKOVIĆ, NIKO, Na ruševinama dvorca Zmajević, 1.-2., 2006., 25.-26.
29. MARIĆ, ZVONIMIR, Hrvati u Mađarskoj (ĐURO Vidmarović Teme o Hrvatima u Mađarskoj), 3.-4., 2010., 79.-80.
30.MANDIĆ, MIJO, Odupirući se asimilaciji, 7.-8., 2007., 52.-53.
31.MATIJEVIĆ, DESANKA, Jutro u meni, 7.-8., 2007., 40.-42.
32.MIHOVILOVICH, Juan, Poslije potresa, 3.-4., 2010., 52.-54.
33.INDIK, MIROSLAV, Hvala bokeljskim svecima, 7.-8., 2007., 43.-44.
34.OTCH-NAUMOV, LJERKA, Hrvatski pjesnici u Makedoniji, 1.-2., 2009., 33.-37.
35.TOTCH-NAUMOV, LJERKA, Između dvojbi, 5.-6., 2009., 25.-37.
36.VIDA, Viktor, Zavičaj, 1.-2., 2006., 49.-50.
Iz navedenog je popisa vidljivo da je najviše priloga pristiglo iz susjedne Mađarske u kojoj živi veliki hrvatski etnički arhipelag. To je razumljivo, obzirom da su Bačka i Banat sve do kraja I: svjetskog rata bili u sastavu Mađarske države. Osim toga, bunjevački i šokački Hrvati žive i u Republici Mađarskoj. Stoga na kulturološkoj i književnoj razini s njima postoji velika književna bliskost. Osim priloga iz Mađarske urednik Milovan Miković objavio je niz priloga čiji su autori Hrvati iz Austrije, Crne Gore i Makedonije.
Smatramo posebno važnim istači priloge o Hrvatima iz Crne Gore. Njihovi autori pripadaju bokeljskim Hrvatima čija je povijesna sudbina vrlo slična onoj Hrvata iz Srijema. Premda je riječ o malenoj i arhipelaški lociranoj nacionalnoj manjini čiji je ukupni broj pripadnika, prema rezultatima posljednjih popisa pučanstva sveden na nešto manje od jedan posto, ovoj manjinskoj zajednici pripada više od 50% cjelokupne baštine Crne Gore. Među temama koje se tiču ove manjine potrebno je naglasiti prihvaćanje Viktora Vide, kao suradnika Klasja naših ravni.
Naime, Viktor Vida pripada među vodeća imena hrvatskoga pjesništva XX. stoljeća. Zbog toga što je nakon II. svjetskog rata otišao u emigraciju, Vida je bio nasilno izbačen iz hrvatske književnosti. Paradoks ove situacije leži u tome što je riječ o intelektualcu jugoslavenske orijentacije ali ne i komunistu. Prihvaćanjem suradnje s ostalim hrvatskim nacionalnim manjinama izvan RH Miković je proširio horizonte svoga časopisa. Potrebno je ovom prilikom istači kako u Bačkoj i Srijemu žive u ovome desetljeću sigurno najznačajnija imena cjelokupne hrvatske književnosti. To su prije svih, Jasna Melvinger, Petko Vojnić Purčar, Milovan Miković i Tomislav Žigmanov. Svi su oni i suradnici Klasja naših ravni.
Time je, zapravo, nestalo razlike između hrvatske književnosti koja nastaje u metropoli i one koja nastaje na njezinim tzv. rubovima. To je još jedan važan doprinos ovoga časopisa cjelokupnoj nacionalnoj književnosti. Ovo je prilika postaviti i jedno pitanje: zbog čega se Klasje naših ravni ne može kupiti u Republici Hrvatskoj, a mogu se kupiti npr. Duga, Politika ili NIN? Kao suradnik Klasja naših ravni, iskreno čestitam kolegi Milovanu Mikoviću, s nadom da će redakcija ovoga časopisa i u slijedećem desetljeću voditi istu izdavačku politiku"
Nema komentara:
Objavi komentar