http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/804-katolicko-divojacko-drustvo-i-duzijanca#.V3buiiSN7lw.facebook
"Izložba pod nazivom “S Božjom pomoći” ustanovljena je 1993. godine i postala je tradicionalnim sastavnim dijelom kulturnog sadržaja Dužijance. Ona je prvotno i nastala s namjerom da na jedinstven način ukomponira nekoliko sadržaja koji su u izravnoj vezi s umjetnošću, religijom i kulturom bunjevačkih Hrvata. Tema izložbe “S Božjom pomoći” 2015. godine je bila Katoličko divojačko društvo i Dužijanca, a ove je Bunjevačko momačko kolo i Dužijanca. Vrijedi pogledati!
Katoličko divojačko društvo
Katoličko divojačko društvo, osnovano 1912. a ukinuto 1945. godine, od velike je važnosti za kulturnu baštinu bunjevačkih Hrvata. Uloga i značaj ove ženske katoličke i laičke udruge ogleda se najviše u činjenici da je upravo putem djelovanja KDD-a, Dužijanca stekla obilježje javne svetkovine. Naime, 1911.-e godine, po prvi put, Dužijanca je proslavljena u župnoj crkvi sv. Roka u Subotici, na inicijativu Katoličkog divojačkog društva u osnivanju, posebice Justike Skenderović buduće predsjednice, i monsinjora Blaška Rajića, budućeg upravitelja društva. Tako je proslava i zahvala Bogu za sretno obavljenu žetvu, koja je izvorno proslavljana u krugu obiteljskih gazdinstava - salaša, prenesena iz poluanonimnosti u sakralni prostor, a vremenom postala i gradska manifestacija.
Aktivnosti koje su u svom djelovanju članice isticale kao najvažnije, uz obilježavanje Dužijance, bile su: izgradnja kršćanskog duha kod bunjevačkih djevojaka putem duhovnih vježbi, poučnih predavanja i zajedničkih odlazaka u crkvu prigodom vjerskih blagdana. Zatim održavanje društvenih događaja poput kazališnih predstava, kola, banketa i izleta. Potrebno je istaći i karitativno djelovanje članica, koje su brinule za siromašne učenike i sirotinju, kojima su novčano pomagale.
Katoličko divojačko društvo od samih početaka usko je vezano uz crkveno obilježavanje Dužijance i vidimo ga kao utemeljivača ovakvoga načina proslave. U početnom razdoblju, članice društva su određivale bandašicu i bandaša, plele su vijence od žita i perlice od slame; one su i same izrađivale a kasnije naručivale “krune” od slame. Do sredine 1920-ih, djevojke su imale vodeću ulogu u organizaciji Dužijance, a potom se priključuje Bunjevačko momačko kolo, koje je osnovano 1920. godine. U narednom razoblju, do 1940. godine oni Dužijancu zajednički organiziraju
Tijekom Drugog svjetskog rata, društvo je smanjilo opseg djelovanja ali je iz sačuvanih zapisnika vidljiv podatak da je i tih godina Dužijanca skromno obilježavana u subotičkoj katedrali. U poslijeratnom razdoblju, članice KDD koje je ukinuto 1945. nastojale su očuvati tradiciju Dužijance, te su bile zaslužne za opstanak svetkovine koja je tada organizirana kao čisto crkvena proslava. Uslijed nepovoljne društvene klime, od 1948. - 1957. godine djeca preuzimaju simboličku ulogu bandaškog para, a procesiju oko katedrale predvodi jedna ili više članica društva (koje su već u poznim godinama), i takva praksa ostaje sve do kraja 1960-ih."
http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/804-katolicko-divojacko-drustvo-i-duzijanca#.V3buiiSN7lw.facebook
Nema komentara:
Objavi komentar