Pojam
"održivog razvoja" prvi puta je zabilježio 1713. u svome
djelu "Sylvicultura oeconomica" Hans Carl von Carlowitz u
kome govori da "..samo toliko šume smije biti iskrčeno koliko
može kroz plansko pošumljavanje ponovo narasti"!
Drugim
riječima održivi razvoj znači da smijemo samo toliko eksploatirati
obnovljive resurse (sirovine) da se mogu sigurno obnoviti.
Prva
međunarodna definicija "održivog razvoja" zabilježena je
1987. u završnom dokumentu UN-a, nazvanom "Naša zajednička
budućnost", više poznatom kao "Brundtlandovo izvješće",
u kome se navodi: (slobodni prijevod sa njemačkoga) ..."Razvoj
koji će imati budućnost znači da sadašnja generacija zadovolji
svoje potrebe na način da ne ugrožava mogućnost budućih
generacija da i one zadovolje svoje potrebe."
Održivi
razvoj se sastoji od tri komponente i vrlo je bitno da su one u
ravnoteži:
- Ekonomska komponenta
- Socijalna komponenta
- Ekološka komponenta
Ako
bilo koja od tri komponente nadvlada, oslabiti će ostale dvije. Naš
planet se nalazi u ravnoteži, a mi to stanje ravnoteže moramo samo
podržati.
Održivi
razvoj, odnosno održiva eksploatacija je posebno bitna za sirovine
koje se sporo obnavljaju, a tu pripada iskorištenje nafte i plina,
eksploatacija prašuma, iskorištenje ugljena, iskorištenje
radioaktivnih ruda. Mi smo potrošili već danas sirovine budućih
generacija tako da moramo radikalno promijeniti način razmišljanja,
način proizvodnje, ali i potrošnje dobara i usluga.
Kod
održivog razvoja vrlo je bitno voditi računa o racionalnoj
upotrebi pitke vode u domaćinstvu i industriji.
Neškodljiva
industrija i ekološka poljoprivreda trebaju biti temelj razvoja naše
civilizacije. Pored toga ravnopravnu ulogu moraju igrati proizvodnja
energije iz obnovljivih izvora, kao i promet održivim prijevoznim
sredstvima (električni automobili, hibridna vozila, električni
bicikli, električni motocikli, te električna plovila).
Održivi
razvoj podrazumijeva također i jedan poseban način življenja
svakog od nas. Umjereno korištenje mesnih proizvoda, racionalna
upotreba pitke vode u domaćinstvu, kupovina domaćih, a ne uvoznih
proizvoda, minimiziranje kupljene ambalaže, isključivanje
"stand-by" modusa za električne uređaje prilikom odlaska
na spavanje, korištenje štedne rasvjete itd..
Također
svaki fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije i za
grijanje su doprinos održivom razvoju!
Održivi
razvoj znači i ponekad ostaviti automobil na parkiralištu ili u
garaži, te otići u kupovinu biciklom ili pješice.
U
zadnjih 200 godina potrošili smo resurse budućih generacija, doveli
zemlju do globalnog zagrijavanja i prouzročili efekt staklenika.
Klima se na planetu poremetila.
Upravo
sada u vrijeme pisanja ove knjige mediji su javili jednu vrlo
neugodnu vijest.
09.05.2013
je navečer u Mauna Loa na Havaima izmjerena od početka službenog
mjerenja najveća koncentracija ugljičnog dioksida u zraku koja je
iznosila preko 400 ppm (parts per million).
U
zadnjih 800 000 godina koncentracija ugljičnog dioksida se kretala u
granicama od 180 – 280 ppm. Prije početka industrijske revolucije
koncentracija CO2 je bila oko 280 ppm.
Što
znači izmjerenih 400 ppm za našu budućnost?
Taj
iznos je siguran pokazatelj da će prosječno povećanje temperature
na zemlji prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa. Do dva stupnja se
smatralo podnošljivim za naš budući život na planetu. Razina mora
i oceana bi se do kraja stoljeća dignula za 0,5 do 1 metar. Toj
klimatskoj promjeni smo dorasli i mogli bi prilagoditi našu
budućnost tim novim uvjetima.
Međutim
dizanjem prosječne temperature iznad 2 stupnja celzijusa naša
budućnost je prilično neizvjesna. Smatra se da će se razina mora
i oceana dignuti od 1 metar na više.
Samim
tim dolazi do prekida golfske struje u Europi koja nam donosi ugodnu
klimu koju danas imamo. Europa će se vjerojatno početi hladiti.
Neki stručnjaci govore o malom ledenom dobu koje bi moglo snaći
Europu.
Podizanje
razine mora iznad 1 metar prouzročilo bi nestanak (potapanje) 10
milijunskih gradova koji se nalaze na niskoj nadmorskoj razini.
Rezultat
takve porasti razine mora i oceana bio bi velike seobe naroda, novi
ratovi i borbe za zemlju i vodu, destabilizacija cijelog
političko-ekonomskog sistema, bolesti i glad.
Proizvodnja
i potrošnja u skladu sa održivim razvojem je najjače oružje koje
trenutačno imamo. Održivi razvoj kao filozofija življenja nije
vraćanje u kameno doba. To je način na koji uzimamo od prirode samo
onoliko koliko nam treba. Samim time zadovoljavamo kako ekonomsku,
tako i ekološku komponentu. Razmatrajući socijalnu komponentu u
održivom razvoju ona smanjuje socijalne razlike između bogatih i
siromašnih. Mi smo dotakli gotovo vrhunac u razdoru između bogatih
i siromašnih. Oko 0,1 % čovječanstva posjeduje 81% ukupnih dobara
na zemlji. Proces osiromašenja siromašnih, te bogaćenja bogatih se
ubrzano nastavlja. Taj proces je u potpunoj suprotnosti sa održivim
razvojem.
Poznato
je da su američki indijanci ubijali samo onoliko bizona koliko im je
bilo potrebno da pokriju zalihe hrane za zimu. Također i eskimi su u
lovu na kitove lovili samo toliko koliko je trebalo zajednici za
prehranu. Hrana bi se dijelila na sve stanovnike sela. Danas takav
način egzistiranja postoji još kod nekih plemena amazonskih
indijanaca koji se za sada uspijevaju sakriti od moderne
civilizacije.
Održivi
razvoj ne znači da trebamo zatvoriti sve tvornice, napustiti u
potpunosti naš "civilizacijski" način života. On znači
da trebamo promijeniti naš način razmišljanja i naše potrebe.
Izobilje moderne civilizacije donijelo je civilizacijske bolesti,
povećanje smrtnosti srednje generacije, nezaposlenost, siromaštvo,
te neprestane ratove u svijetu.
Održivi
razvoj se treba početi prakticirati već u osnovnoj školi. Uvijek
me ponovo impresionira osnovna škola Ivan Goran Kovačič u Dugoj
Resi. Kada se prošećem pored škole uvijek zatečem lijepi prizor.
Škola je obojena u ugodne nijanse zelene boje, posvuda je čisto,
bez razbacanih papirića i smeća. S druge strane škole prema rijeci
Mrežnici nalazi se školski vrt u kome učenici uzgajaju različite
vrste povrća. 2006. taj vrt je izabran za jedan od 15 najljepših
školskih vrtova u Republici Hrvatskoj. Škola ima također aktivnu
EKO grupu, te izdaju školski list "Breza". U akciji
"Budimo ekologični – stop sječi šuma" učenici su
prikupili 13 tona starog papira. Sudjelovali su sa 2.300 prikupljenih
potpisa u peticiji "Univerzalne deklaracije za prava životinja"
pri UN-u. Ta škola je primjer na koji način djecu trebamo učiti
održivom razvoju. Toj djeci kada odrastu principi održivog razvoja
neće biti strani, te će većina njih vjerojatno aktivno sudjelovati
u izgradnji zdravog i održivog društva u Republici Hrvatskoj.
Stanje
na našem planetu se ne može pozitivno promijeniti u jednom danu,
mjesecu ili godini. Puno je stvari otišlo krivim putem.
Međutim
još uvijek nije prekasno da svako od nas napravi mali korak u
prakticiranju održivosti. Za pojedinca će to biti mali korak, ali
ako ga napravi većina nas korak će biti ogroman.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen
Katić
Nema komentara:
Objavi komentar