Mjeri
se po broju učenika koji su nakon završenog obaveznog osmogodišnjeg
školovanja nastavili i završili srednju školu.
Izučeno
zanimanje omogućava mladim generacijama pronalaženje posla te
stabilniji poslovni razvoj. Omogućava i studiranje onima koji se
odluče ići tim putem.
U
Baden-Württembergu je 2013/2014 nakon završene osnovne škole
(Grundschule) nastavilo školovanje 11,9% djece na
"Werkreal-/Hauptschulen", 36,2% na "Realschulen",
5,7% na "Gemeinschaftsschulen" i 44,6% djece je
nastavilo školovanje na Gimnasijama.
Vrlo
komplicirani sistem školovanja u Baden-Württembergu nudi djeci
nakon završenog osnovnog obrazovanja daljnju izobrazbu u više
pravaca. Ovisno o ocjenama i naprednosti djeteta omogućuje mu se
daljnje školovanje u jednom od gore navedenih izobraznih pravaca.
Najnaprednija djeca imaju mogućnost pohađanja Gimnazije, s kojom
kasnije lakše dolaze do radnih mjesta ili imaju mogućnost daljnjeg
studiranja.
Osobno
sam više privržen jednostavnom hrvatskom modelu školovanja gdje
nakon osnovne škole dijete može pohađati srednju školu i izučiti
neko od zanimanja. Također djeca u Hrvatskoj mogu ići nakon osnovne
škole u gimnaziju. Nakon završenog srednjeg školovanja svako
dijete koje prođe prijemni ispit na nekom od fakulteta ima priliku
nastaviti studirati. Hrvatski model osnovnog i srednjeg školstva "ne
dijeli i diskriminira" djecu već sva ona imaju jednaku
šansu za napredak. U njemačkom sistemu ako dijete nema "sve
petice" ne može ići na gimnaziju te je kasnije studiranje vrlo
veliki problem. Albert Einstein je kao dijete imao je vrlo
loše ocjene iz matematike, a kasnije je postao sveučilišni
profesor i jedan od najznačajnih fizičara današnjice.
Velika
prednost njemačkog modela školovanja pred hrvatskim je u praktičnom
dijelu (školskoj praksi). Za vrijeme izučavanja nekog zanimanja
ili pohađanja gimnazije djeca u Njemačkoj provode veliki broj sati
na praksi radeći u tvrtkama ili koncernima. Za tu praksu su djeca i
plaćena. Plaćom koju dobiju mogu pokriti gotovo kompletno svoje
troškove školovanja i tako financijski rasteretiti roditelje. Pošto
je u Hrvatskoj plaćanje učenika i studenata za obavljen praktičan
dio "stran" pojam, apeliram na hrvatske dobrostojeće
tvrtke i koncerne da "financijski" nagrade učenike za
njihov rad proveden na praktičnom dijelu. Ta financijska nagrada je
"investicija za budućnost". Možda će jednog dana
baš ti učenici raditi kao vrhunski menadžeri ili inženjeri u tim
tvornicama. Hrvatski školski sistem bi se morao transformirati
te skratiti teoretsko gradivo koje učenici danas apsolviraju, a
znatno povećati praktični rad (praksu) u tvrtkama, koncernima,
udrugama, bolnicama itd.
U
Saveznoj Republici Njemačkoj postoji fenomen da priličan broj
učenika nikad ne završi neko od zanimanja, te su baš ti učenici u
budućnosti izloženi tržištu kao "jeftina radna snaga".
Europska
komisija je 2013. godine objavila da je prosjek mladih u 2012. godini
koji su prekinuli školovanje za određeno zanimanje u zemljama
Europske unije bio 12,8%. U usporedbi s godinom prije prekid
školovanja se smanjio za 0,7%. U izvješću EK-e je naglašeno da
postoji razlika u prekidu školovanja između pojedinih zemalja
Europske unije kao i razlike u spolu – "djevojčice su rijeđe
prekidale školovanje od dječaka"!
Visina
nivoa obrazovanja je vrlo važan indikator koji nam omogućava
daljnji razvoj znanosti, tehnike, umjetnosti, medicine itd. Uzrečica
kaže da "Na mladima svijet ostaje"! Ako su mlade
generacije školovane, tada će one na osobnom nivou kao i na općem
društvenom nivou doprinjeti razvoju i stabilnosti budućeg europskog
društva.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
četvrtoj knjizi “ODRŽIVA
EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u veljači 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće
"Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske
Dražen Katić
Nema komentara:
Objavi komentar