Clanak je citiran iz online portala "Poslovni dnevnik", objavljen 05.05.2015!
"Božuri su cvijeće koje je neizbježno kod
gotovo svake svadbe ali, iako postoje gotovo idealni uvjeti za njihov
uzgoj u Hrvatskoj, gotovo 90 posto tog ukrasnog bilja se uvozi iz
Nizozemske.
Naravno, božuri se proizvode i u samoj Nizozemskoj, no većina ih
dolazi iz zemalja poput Ekvadora i Italije, a zajedničko im je da se
prodaju preko burze cvijeća u Amsterdamu.
Dobra cijena
Vrijednost te burze prepoznao je i Željko Ledinski, javnosti poznatiji kao nekadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma i bivši saborski zastupnik iz HSS-a koji se prije 10-ak godina posvetio božurima. Ledinski na obiteljskom imanju, površine 15 hektara, godišnje uzgoji oko 50 tisuća ovih cvjetova. Kako sam pojašnjava, cijena ovisi o vremenskim uvijetima, odnosno što prije se pojave na tržištu, to imaju bolju cijenu. Tako se božuri koji uspiju sazrijeti i budu isporučeni do 1. svibnja mogu postići cijenu i do pet eura po komadu.
Nakon toga im cijena pada na jedan do dva eura, a Ledinski očekuje da će se takav trend zadržati i sada. "Ove godine nam vegetacija malo kasni pa smo s božurima na tržište izašli malo kasnije, a što se odražava na cijeni. Sada je ponuda puno veća i očekujem da ćemo ih plasirati po cijeni većoj od eura. No, čak ako cijena bude i malo manja, mislim da ćemo se pokriti", kazao je Ledinski. Većina njihove robe odlazi na burzu u Nizozemskoj jer, kako sami navode, teško je očekivati da bi domaće tržište moglo u kratkom roku apsorbirati 20 do 30 tisuća cvjetova.
Na domaćem tržištu ovaj cvijet prodaje se u raspodnu od pet do 15 kuna. Ova zanimljiva poduzetnička priča započela je prije jednog desetljeća, i naravno, sasvim slučajno kada je Ledinski u Bjelovaru sreo prijatelja iz Nizozemske Pita Langedijka koji je tada radio u jednoj nizozemskoj tvrtki za prepakiravanje cvijeća. "Pitao sam ga možemo li i mi u Hrvatskoj nešto proizvoditi odgovorio je kako ima jedan cvijet koji raste kod nas i koji se lako može prodati na najvećoj europskoj burzi cvijeća u Amsterdamu", prisjeća se Ledinski. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je naslijedio od majke Milke, a većina površina je pod voćnjacima jabuke te se osim cvijeća na OPG-u Ledinski proizvode i voćne rakije te med.
Dani božura
Kako bi se božuri koji se u narodu nazivaju i Trojačkom ružom jer cvatu u vrijema crkvenih blagdana Svete Trojice ili po narodnom Trojaka, što više popularizirali na imanju se održavaju Dani božura. Tako će i narednog vikenda kupci i znatiželjnici moći razgledati imanje te vlastitim rukama ubrati te kupiti svoj vlastiti božur.
Postoje dvije vrste grmolikih i zeljastih božura, a Željko Ledinski se orijentirao na zeljaste. "Imamo šest sorti u svim mogućim bojama. Najzanimljivija je sorta Coral sunset, koja tijekom cvatnje mijenja boje, a najpoželjnija je sorta Sarah Bernard. Božur raste na otvorenom i pod mrežama, koje ga štite od tuče. Osim OPG-a Ledinski iz Kovačevca kod Rovišća, u Nizozemsku božure plasiraju i proizvođači iz obližnjeg Đurđevca te Virja."
KOMENTAR:
Ovo je jedan od pokazatelja kao nasa mala zemlja moze ekonomski profitirati od zajednice Europske unije. Izvoz nasih proizvoda u druge clanice nema vise zapreke. Traba pronaci nova europska trzista, obilaziti sajmove i traziti strateske partnere.
Njemacka je na primjer jedno ogromno trziste. Vec sama cinjenica da proizvodite u Republici Hrvatskoj te imate kvalitetan proizvod uklanja mnogobrojne barijere na putu k njemackom ekonomskom trzistu.
Nijemci cijene hrvatski narod. Hrvati su marljivi i vrijedni radnici u Njemackoj, a gotovo i nema Nijemca koji nije bar jednom proveo godisnji odmor na Jadranu. Nasa Domovina ima odlicne preddispozicije za izvoz domacih kvalitetnih proizvoda na trziste europske unije. Da se bolje ukljuce u taj proces Hrvatska gospodarska komora te nasi zastupnici koji nas zastupaju u Europskom parlamentu proces bi isao jos brze.
Mozda se pitate kako nasi zastupnici u Briselu mogu utjecati na izvoz hrvatskih proizvoda. Vrlo jednostavno. Kada postanete europski zastupnik u Briselu u prvih mjesec dana vam se javi oko 200 lobista koji lobiraju za privatne tvrtke.
Zasto onda i nasi zastupnici ne bi lobirali za izvoz hrvatskih proizvoda na trzista drugih zemalja clanica Europske unije?
50tisuća cvjetova božura godišnje može proizvesti OPG Ledinski
Vrijednost te burze prepoznao je i Željko Ledinski, javnosti poznatiji kao nekadašnji predsjednik Uprave Hrvatskih šuma i bivši saborski zastupnik iz HSS-a koji se prije 10-ak godina posvetio božurima. Ledinski na obiteljskom imanju, površine 15 hektara, godišnje uzgoji oko 50 tisuća ovih cvjetova. Kako sam pojašnjava, cijena ovisi o vremenskim uvijetima, odnosno što prije se pojave na tržištu, to imaju bolju cijenu. Tako se božuri koji uspiju sazrijeti i budu isporučeni do 1. svibnja mogu postići cijenu i do pet eura po komadu.
Nakon toga im cijena pada na jedan do dva eura, a Ledinski očekuje da će se takav trend zadržati i sada. "Ove godine nam vegetacija malo kasni pa smo s božurima na tržište izašli malo kasnije, a što se odražava na cijeni. Sada je ponuda puno veća i očekujem da ćemo ih plasirati po cijeni većoj od eura. No, čak ako cijena bude i malo manja, mislim da ćemo se pokriti", kazao je Ledinski. Većina njihove robe odlazi na burzu u Nizozemskoj jer, kako sami navode, teško je očekivati da bi domaće tržište moglo u kratkom roku apsorbirati 20 do 30 tisuća cvjetova.
Na domaćem tržištu ovaj cvijet prodaje se u raspodnu od pet do 15 kuna. Ova zanimljiva poduzetnička priča započela je prije jednog desetljeća, i naravno, sasvim slučajno kada je Ledinski u Bjelovaru sreo prijatelja iz Nizozemske Pita Langedijka koji je tada radio u jednoj nizozemskoj tvrtki za prepakiravanje cvijeća. "Pitao sam ga možemo li i mi u Hrvatskoj nešto proizvoditi odgovorio je kako ima jedan cvijet koji raste kod nas i koji se lako može prodati na najvećoj europskoj burzi cvijeća u Amsterdamu", prisjeća se Ledinski. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je naslijedio od majke Milke, a većina površina je pod voćnjacima jabuke te se osim cvijeća na OPG-u Ledinski proizvode i voćne rakije te med.
Dani božura
Kako bi se božuri koji se u narodu nazivaju i Trojačkom ružom jer cvatu u vrijema crkvenih blagdana Svete Trojice ili po narodnom Trojaka, što više popularizirali na imanju se održavaju Dani božura. Tako će i narednog vikenda kupci i znatiželjnici moći razgledati imanje te vlastitim rukama ubrati te kupiti svoj vlastiti božur.
Velik asortiman
Najpopularnije sorte cvijećaPostoje dvije vrste grmolikih i zeljastih božura, a Željko Ledinski se orijentirao na zeljaste. "Imamo šest sorti u svim mogućim bojama. Najzanimljivija je sorta Coral sunset, koja tijekom cvatnje mijenja boje, a najpoželjnija je sorta Sarah Bernard. Božur raste na otvorenom i pod mrežama, koje ga štite od tuče. Osim OPG-a Ledinski iz Kovačevca kod Rovišća, u Nizozemsku božure plasiraju i proizvođači iz obližnjeg Đurđevca te Virja."
KOMENTAR:
Ovo je jedan od pokazatelja kao nasa mala zemlja moze ekonomski profitirati od zajednice Europske unije. Izvoz nasih proizvoda u druge clanice nema vise zapreke. Traba pronaci nova europska trzista, obilaziti sajmove i traziti strateske partnere.
Njemacka je na primjer jedno ogromno trziste. Vec sama cinjenica da proizvodite u Republici Hrvatskoj te imate kvalitetan proizvod uklanja mnogobrojne barijere na putu k njemackom ekonomskom trzistu.
Nijemci cijene hrvatski narod. Hrvati su marljivi i vrijedni radnici u Njemackoj, a gotovo i nema Nijemca koji nije bar jednom proveo godisnji odmor na Jadranu. Nasa Domovina ima odlicne preddispozicije za izvoz domacih kvalitetnih proizvoda na trziste europske unije. Da se bolje ukljuce u taj proces Hrvatska gospodarska komora te nasi zastupnici koji nas zastupaju u Europskom parlamentu proces bi isao jos brze.
Mozda se pitate kako nasi zastupnici u Briselu mogu utjecati na izvoz hrvatskih proizvoda. Vrlo jednostavno. Kada postanete europski zastupnik u Briselu u prvih mjesec dana vam se javi oko 200 lobista koji lobiraju za privatne tvrtke.
Zasto onda i nasi zastupnici ne bi lobirali za izvoz hrvatskih proizvoda na trzista drugih zemalja clanica Europske unije?
mr.sc. Drazen Katic, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar