Kao što sam već naveo u
Republici Hrvatskoj preko 50% mlađih ljudi od 25 godina nema posao.
Poslije Grčke i Španjolske naša omladina zauzima neslavno treće
mjesto po nezaposlenosti u Europskoj Uniji.
Kako riješiti bar privremeno
problem nezaposlenosti mladih, mladim ljudima ponuditi bar tračak
nade za bolje sutra?Jedan od načina borbe protiv nezaposlenosti je volontiranje.
Postoje razne vrste volontiranja. Kod jednog volontiranja smo djelomično plaćeni, kod drugog dobijemo putne troškove, a kod trećeg – nikakvu naknadu.
Osobno, već duži niz godina volontiram u raznim organizacijama po trećem modelu, odnosno bez ikakve naknade.
Prije sedam godina osnovali smo u Štutgartu poslovnu grupu “UVNT GRUPE”, gdje se moj dio posla svodio na volonterski rad organiziranja i upravljanja aktivnostima grupe. Naravno u tom poslu uveliko su mi pomagali drugi moderatori i članovi grupe. Volonterskim radom u toj grupi zaokupljen sam i danas.
Prije dvije godine osnovao sam internet grupu "POSLOVNI USPJEH". Članovi grupe svakodnevno se sreću virtualno, te diskutiraju o ekonomsko-političko-socijalnoj problematici Republike Hrvatske i Europske Unije. Od prvih dana moderiranje grupom pored mene vodi gospodin Josip Mayer.
Četvrti
volonterski posao koji sam započeo početkom ove godine je
sudjelovanje u socijalnom projektu “Atelier
Baur” koji je organiziran od “GWG” društva i
“Jugendamt-a” (državnog ureda za mlade) u gradu Štuttgartu.
Volontiranje je u Njemačkoj
samo po sebi razumljiva stvar, tako da je teško pronaći nekoga tko
ne volontira ili nije nikada volontirao. Volonterski rad je jedan od
glavnih stupova stabilnosti njemačke ekonomije.O temi potrebnosti volontiranja u Republici Hrvatskoj dosta sam napisao u mojoj objavljenoj knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”.
Smatram da će izlaz Hrvatske iz ekonomske krize biti jako težak bez dodatne energije mladih ljudi udruženih u različite volonterske udruge i organizacije.
Mladi ljudi u Hrvatskoj koji imaju vremena na pretek, a novca u oskudici trebali bi se masovno uključiti u volonterski rad.
Bivša Jugoslavija je organizirala masovni volonterski rad putem “Omladinskih radnih akcija”. Iako nikad nisam sudjelovao u takvoj akciji moji prijatelji koji su bili sudionici s oduševljenjem su mi pričali o radu, druženju, te nagradama na tim akcijama. Te akcije su bile jedan pozitivni aspekt bivšeg socijalističkog samoupravljanja.Današnjoj omladini u Republici Hrvatskoj možemo ponuditi masovni volonterski rad u sezonskim poslovima.
Najvažniji sezonski posao u Republici Hrvatskoj je turistička sezona.
Svaki hotel, apartmansko naselje ili kamp može zaposliti veći broj mladih volontera. Volonterski rad od 4-5 sati dnevno mladim ljudima ostavlja još uvijek dovoljno vremena da se u toku dana bave slobodnim aktivnostima, sunčaju na plaži, bave sportom, kulturnim aktivnostima itd.
Poslodavci bi se zakonski obavezali da mladim ljudima volonterima ponude besplatno stanovanje, tri obroka dnevno i bonove za konzumiranje bezalkoholnih pića. Na taj način poslodavci bi dobili “financijski povoljnu” radnu snagu, a mladi volonteri prikupljanje radnog iskustva, upoznavanje drugih gradova u Hrvatskoj, strukturirani radni dan i mnogobrojna poznanstva i prijateljstva koja bi kod nekih urodila i pronalaženjem stalnog radnog odnosa.
Pored turističke sezone mladima u Hrvatskoj se može ponuditi i volontiranje u sezonskoj berbi voća. Berbe jabuka, grožđa, maslina, jagoda uveselile bi kako mlade ljude tako i njihove poslodavce koji bi imali istu obavezu kao i poslodavci u turističkoj sezoni.
Obaveze poslodavaca prema volonterima i obrnuto, morala bi nadgledati posebna državna inspekcija ili granična policija. Prije svega u svrhu suzbijanja rada na crno. Ako bi se utvrdile nepravilnosti jedne od partnerskih strana država bi poduzela zakonske mjere predviđene dopunjenim “Zakonom o volontiranju u Republici Hrvatskoj”.
Volontiranje je društveno korisna radnja kojom svi dobivaju. Volontiranje je apsolutna win-win situacija. Prije tek nekoliko godina na volontiranje se u Republici Hrvatskoj gledalo s nevjericom i čak s malom dozom podrugljivosti.
Međutim, danas su druga vremena. Sam ulazak Hrvatske u Europsku Uniju dodatno otvara vrata volontiranju i nudi nove programe i ideje za taj društveno korisni posao.
Volontiranje nije gubljenje vremena. Iako volontiranje nije "isto kao stalno zaposlenje", ono ponekad otvara ona vrata u životu koja nas vode na put stalnog posla ili napretka u karijeri. Volontiranje je most između nestrukturiranog dana kroz nezaposlenost, prema stalnom zaposlenju i dnevnoj radnoj strukturi.
Masovnim volontiranjem mladih u Republici Hrvatskoj otvorile bi se nove perspektive i programi u borbi za ekonomski razvoj naše zemlje.
Iz fondova Europske Unije bi se mogla dobiti jednim dijelom poticajna sredstva za financiranje masovnog volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Svi preduvjeti za volontiranje mladih u RH su ostvareni: Imamo dovoljan broj mladih nezaposlenih ljudi, imamo kapacitete da mlade ljude volonterski angažiramo, član smo Europske Unije koja financijski potiče volontiranje, imamo dovoljno bivših iseljenika koji danas uživaju mirovinu u Republiici Hrvatskoj, a koji su spremni kao "nekadašnji volonteri" pomoći životnim iskustvom, znanjem i savjetima mladim volonterima i njihovim poslodavcima u našoj zemlji.
Međutim, pored svih nabrojenih parametara neophodno je da "službena politika Republike Hrvatske" inicira, podrži i sprovede masovno volontiranje mladih ljudi. Hoće li se to dogoditi pokazati će vrijeme.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke
kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen
Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar