Italija će se "idućih mjeseci boriti" za pravo na azil u Europi, rekao je u nedjelju premijer Matteo Renzi.
Izbjeglice koji "bježe pred ratom, progonom, zlostavljanjem i nasiljem moraju se prihvatiti (...), s njima se mora postupati s poštovanjem, mora im se osigurati smještaj i njega", dodao je francuski premijer Manuel Valls.
Na "balkanskoj ruti" tisuće izbjeglica - uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana - nastavljaju svoje mučno putovanje prema Schengenskom prostoru pješice, autobusom ili vlakom.
Stotine su ih u nedjelju i dalje prelazile srbijansko-madžarsku granicu iako je Madžarska - koja je u kolovozu zabilježila 50.000 dolazaka - dovršila postavljanje ograde od bodiljikave žice na 175 km granice.
"Idemo kao u nekom labirintu, iz jednog reda u drugi, a ovdje u Srbiji policija viče na nas kao na životinje", rekla je sa suzama u očima žena koja je pobjegla iz Damaska.
"Srbijanska vlada im želi pomoći, ali imamo infrastrukturu samo za tisuću ljudi", rekao je Dejan Milisavišević. A svakog dana stižu nam "2000 do 3000 ljudi".
Podatci o broju izbjeglica koji svakodnevno izlaze iz Grčke, zemlje kroz koju prolaze na putu u zapadnu Europu, razlikuju se ovisno o izvoru. UN govori o više od 1500 ljudi, a zaposlenik nevladine organizacije u Makedoniji spominje 3500 ljudi koji svakodnevno pristižu.
U međuvremenu se nižu tragedije u kojima stradavaju izbjeglice, na kopnu i na moru.
U Austriji je u četvrtak pronađen kamion sa 71 truplom izbjeglica koji su se po prvim rezultatima istrage ugušili.
Sedam trupala je izvučeno na plažu u Homsu (oko 120 k m istočno od Tripolija), u Libiji nakon još jednog brodoloma, objavio je u nedjelju libijski Crveni križ koji još ne zna kada se plovilo prevrnulo ni koliko je ljudi bilo u njemu.
U Italiji je sud naredio produljenje pritvora deset osoba - sedam Marokanaca, dva Sirijca i Libijca - pod sumnjom da su krivi za smrt 52 migranta koji su se ugušili u potpalublju broda i čija su trupla pronađena u srijedu.
KOMENTAR:
Jucerasnje dovrsenje zicane ograde na granici Madjarske sa Srbijom moglo bi preusmjeriti val Izbjeglih iz Srbije u Hrvatsku. Naravno da izbjegli nemaju ambiciju ostati u Hrvatskoj vec nastaviti put dalje u zemlje Zapadne Europe. Da li je Hrvatska spremna na tranziciju izbjeglih i na moguci prvi prihvat? Slike iz Madjarsje i Srbije pokazuju kako su izbjegli lose zbrinuti dok cekaju na tranzit. Spavanje pod satorima i na zeljeziickom kolodvorima, nedovoljna humanitarna pomoc, nedostatak lijecnika, hrane itd. Mnogobrojna mala djeca i stariji trebaju pomoc prilikom tog tranzita. Da li ce u Hrvatskoj biti otvorene Vojarne za prvi prihvat kao sto je najavio premijer vidjeti ce se. Ono sto je sigurno je da dolazi jesen, kisno vrijeme i hladnoca. U uvjetima u kojima su izbjegli do sada putovali na jesen nece biti moguce.
Mi dozivljavamo najvecu migraciju izbjeglih u Europu od kada Europa postoji. Ta migracija se vjerovatno moze djelomicno ograniciti, ali ne i zaustaviti. Svaki izbjegli koji u Njemackoj dobije status Azila ima pravo dovesti cijelu svoju porodicu legalnim putem u Njemacku. Postoji takodjer i zloupotreba od strane izbjeglih posto redovito unistavaju svoje dokumente te tvrde da dolaze iz Sirije iako to ne odgovara stvarnosti. Izbjegli iz Sirije imaju 100% pravo na dobivanje azila u Njemackoj. Da li ce plan za otvaranje velikih "prvih prihvatnih centara" u Grckoj i Italiji poboljsati trenutnu situaciju takodjer ce se vidjeti.
Njemacki mediji intenzivno forsiraju propagandu kako je Njemacki narod spreman na humanitarnu pomoc i prihvat izbjeglih. Koliko ce to forsiranje propagande utjecati na stavove njemackih gradjana vidjeti ce se uskoro. Jedan veliki problem je sto izbjegli u Njemackoj u vecini nece moci ostvariti san o luksuznom zivotu koji ih je potaknuo na egzodus. I oni koji zaista bjeze od rata nece ostvariti taj san. Nezadovoljstvo izbjeglih vec se polako prikazuje u medijima. Kako ce se to nezadovoljstvo u Europi odraziti na zivot Europljana te na zajednicki suzivot mogla bi pokazati vec iduca godina. Ugodan dan.
www.drazenkatic.blogspot.de
